Main Index: Croatian Bible
Proverbs 17
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
[8]
[9]
[10]
[11]
[12]
[13]
[14]
[15]
[16]
[17]
[18]
[19]
[20]
[21]
[22]
[23]
[24]
[25]
[26]
[27]
[28]
[29]
[30]
[31]
17:1 Bolji je zalogaj suha kruha s mirom nego sa svađom kuća puna rtvene pečenke.
17:2 Razuman sluga vlada nad sinom sramotnim i s braćom će dijeliti batinu.
17:3 Taljika je za srebro i peć za zlato, a srca iskuava Jahve sam.
17:4 Zločinac rado slua usne prijevarne, i laac spremno prislukuje pogubnu jeziku.
17:5 Tko se ruga siromahu, podruguje se Stvoritelju njegovu, i tko se veseli nesreći, ne ostaje bez kazne.
17:6 Unuci su vijenac starcima, a sinovima ures oci njihovi.
17:7 Ne dolikuje budali uzviena besjeda, a jo manje odličniku usne laljive.
17:8 Dar je čarobni kamen u očima onoga koji ga daje: kamo se god okrene, uspijeva.
17:9 Tko prikriva prijestup, trai ljubav, a tko glasinu iri, razgoni prijatelje.
17:10 Razumna se ukor jače doima nego bezumna stotina udaraca.
17:11 Opak čovjek ide samo za zlom, ali se okrutan glasnik alje na nj.
17:12 Bolje je nabasati na medvjedicu kojoj ugrabie mlade nego na bezumnika u njegovoj ludosti.
17:13 Tko dobro zlom uzvraća neće ukloniti nesreću od doma svojeg.
17:14 Zametnuti svađu isto je kao pustiti poplavu: stoga prije nego svađa izbije, udalji se!
17:15 Tko opravdava krivoga i tko osuđuje pravoga, obojica su mrski Jahvi.
17:16 Čemu novac u ruci bezumnomu? Da njime mudrost kupi, kad nema razbora!
17:17 Prijatelj ljubi u svako vrijeme, a u nevolji i bratom postaje.
17:18 Nerazuman čovjek daje ruku i jamči pred svojim blinjim.
17:19 Grijeh ljubi tko ljubi svađu, i tko visoko die svoja vrata, trai propast.
17:20 Opak srcem ne nalazi sreće, i komu je jezik zao, zapada u nesreću.
17:21 Tko rodi bezumna, na tugu mu je; a nije veseo ni otac budale.
17:22 Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh sui kosti.
17:23 Opaki prima dar iz njedara da bi iskrivio putove pravici.
17:24 Razuman ima mudrost pred sobom, a bezumniku su oči na kraj zemlje.
17:25 Briga je ocu bezuman sin i alost roditeljki svojoj.
17:26 Ne valja kanjavati pravednika, a nije pravo ni tući odličnike.
17:27 Tko ustee svoje riječi, razumije mudrost, i razuman je čovjek mirna duha.
17:28 I luđak se smatra mudrim kada uti i razumnim kad sustee svoje usne.